Najnovije vesti
Slobodno vreme
Ovo je 5 najskupljih građevina sveta, poslednja NIJE NA NAŠOJ PLANETI

Ovo je 5 najskupljih građevina sveta, poslednja NIJE NA NAŠOJ PLANETI

Iako je čovečiji uticaj na životinjski i biljni svet sve više negativan, ljudi su iza sebe ipak ostavili na hiljade impresivnih stvari, a među njima su i velelepne građevine, piše britanski Telegraph.

najskuplje građeine Foto: Wikipedia
najskuplje građeine
najskuplje građevine
Foto: Wikipedia
najskuplje građevine

Ovo je pet najskupljih na celom svetu:

5. Hidroelektrana Itaipu

Foto: Wikipedia

Trošak izgradnje: 19.6 milijardi dolara

Hidroelektrana Itaipu nalazi se na reci Parani, ujedno na granici između Brazila i Paragvaja. Građena je 13 godina, između 1971. i 1984. godine, a ima instaliranu snagu od 14.000 megavata koju daje 20 turbina od snage 700 MW svaka.

U 2008. godini elektrana je proizvela 94,7 milijardi kilovatsati (ili 94.7 teravatsati) što je bilo dovoljno da električnom energijom kroz dva dana snabdeva ceo svet, a taj je rekord srušen prošle godine kad je elektrana proizvela 103.1 TWh, više nego njen "najveći konkurent", hidroelektrana Tri klanca u Kini.

U njenu izgradnju je potrošena količina betona dovoljna za izgradnju 210 stadiona Marakana u Brazilu i čelika dovoljnih za 380 Ajfelovih tornjeva.

4. Međunarodni aerodrom u Hong Kongu

Foto: Wikipedia

Trošak izgradnje: 20 milijardi dolara

Međunarodni aerodrom u Hong Kongu građen je šest godina, a dovršen je 1998. Smešten na ostrvu Ček Lap Kok.

U 2015. godini MZL Hong Kong bio je osmi najprometniji aerodrom na svetu, a preko njega je tada prošlo 68,5 miliona putnika, 32 miliona manje na najprometnijem aerodromu na svetu, Hartsfield-Jackson u Atlanti.

3. Hidroelektrana Tri klanca

Foto: Wikipedia

Trošak izgradnje: 37 milijardi dolara (prema tvrdnjama kineskih vlasti)

Hidroelektrana Tri klanca izgrađena je na trećoj najdužoj reci na svijetu, kineskom Jangceu. Počela je da se gradi 1994. godine, a u punom pogonu je proradila 2012. godine.

Tri klanca predstavlja simbol probuđene ekonomske moći Kine, a njen instalirani kapacitet od 22.500 megavata (koje daju 32 turbine od 700 MW i dve od 50 MW) čini je najvećom elektranom na svetu. Prosečno godišnje proizvede 87 THw električne energije, a rekord je postavljen 2014. godine kad je proizvedeno 98.8 THw električne energije.

Zbog njene izgradnje potopljeno je 13 gradova, 140 gradića i 1600 sela, a iseljeno je oko 1,3 miliona ljudi. Takođe, zbog promene toka vode, tj. stvaranja ogromnog rezervoara koji pokriva 1045 kilometara kvadratnih i dizanja velike količine vode na maksimalnih 175 metara iznad nivoa mora, ova brana je doslovno usporila rotaciju Zemlje i produžila prosečni dan za 0.06 mikrosekundi prema podacima NASA-e.

Kao i Itaipu, ova hidroelektrana ima brojne negativne posljedice po okoliš i ljude ne samo u njenoj blizni, nego tijekom cijelog toka rijeke Jangce nakon brane.

2. Zabavni park "Ferrari World"

Foto: Wikipedia

Trošak izgradnje: 40 milijardi dolara

Ovaj zabavni park u Abu Dhabiju (UAE) gradio se između 2007. i 2015 godine, ima 5 vozova smrti sa Ferrari tematikom i još nekoliko desetina drugih atrakacija.

Proteže se na području od 86 000 metara kvadratnih, koji su pokriveni velikom krovnom strukturom na kojoj se nalazi najveći logo Ferarija na svetu, dimenzija 65×48,5 metara.

Sasvim prikladno za svoj naziv, diči se najbržim svetskim vozom smrti (Ferrari Rosa) koji u pet sekundi dostiže brzinu od 240 km/h.

1. Međunarodna svemirska stanica

Foto: Wikipedia

Trošak izgradnje: 100 milijardi dolara

Međunarodna svemirska stanica sastavlja se u nižoj orbiti Zemlje od 1998. godine, kad je u svemir poslata njena prva komponenta, sa time u vezi da će se u narednim godinama poslati još nekoliko modula.

Stanica je zajednički projekt pet svemirskih agencija (američka NASA, ruski RosCosmos, evropska ESA, japanska JAXA i kanadska CSA), a oko Zemlje orbitira na visini između 330 i 435 kilometara brzinom oko 28.000 kilometara na sat.

Dimenzije su joj 108,5 metara širine i 72,8 metara dužine, a teži malo ispod 420 tona. Dosad je na stanici bilo i radilo 226 astronauta iz 18 država sveta (najviše Amerikanaca, čak 142), a zanimljivo je da se može videti sa Zemljine površine golim okom.

Do sada utrošena sredstva na stanicu bila bi dovoljna da se izgradi 270 Allianz Arena, stadiona na kojem igra Bajern iz Minhena.